bolovi u leimaRetko se ko može pohvaliti da ne zna šta su bolovi u leđima. Bolovi u leđima mogu biti kratki i oštri, probadajući ili tupi, dugotrajni. Trajali kratko ili duže, bolovi izazivaju neprijatnosti, otežano kretanje ili čak nemogućnost kretanja. Tada je problem naći prijatan i bezbolan položaj tela.

Pri svemu tome su široko rasprostranjene neke zablude o bolovima u leđima:

uvek sedite uspravljeni da sprečite bol u leđima je zabluda, jer ako duže vremena sedite ili stojite uspravno, za vaša leđa će to biti veliko opterećenje i vi ćete umoriti svoja leđa. U slučaju dugotrajnog sedenja trebate povremeno ustati, prošetati i protegnuti se. Svakako da bolovi u leđima mogu biti posledica pogrbljenosti, ali mogu leđa da zabole i od tako dugotrajno uspravnog položaja tela. Za nastanak bola u leđima, mnogo veći značaj ima dužina sedenja od načina sedenja.

podizanjem teških predmeta može da se povredi kičma. Tačno je da ne treba da dižete ništa što je preteško za vas, ali je najvažnije kako to radite. Nipošto ne treba da leđa savijate i podižete teret. U takvom položaju će vas najverovatnije zaboleti leđa i ako podignete najobičniju olovku. Teret uvek podižite iz čučnja, dok vam leđa stoje pravo, sa stopalima potpuno oslonjenim na tlo i bez “uvrtanja” ili povijanja tela. Podižite se nogama.

ostanite u krevetu dok bol ne prođe, je delimično tačno. Svakako je potrebno da se više odmarate kod akutnih povreda ili istezanja koja stvaraju bol u leđima, ali se morate polako i povremeno dizati ili u krevetu pomalo raditi neke laganije vežbe. U nekim slučajevima ležanje može još i pogoršati stanje, dovodi do depresije, povećava mogućnost zgrušavanja krvi u nogama, slabi mišićnu snagu i zapravo produžava period oporavka.

bol u leđima potiče od povrede je delimično tačno. Bolovi u leđima će se pojaviti zbog povrede kičme, mišića ili nerava oko kičme. Ali, bolovi će se takođe pojaviti i zbog degeneracije kičmenih pršljenova, infekcije, neuroloških obolenja. Nekada može da boli kičma zbog čira u digestivnom traktu.

gojazni ljudi više pate od bolova u leđima jer višak kilograma opterećuje kičmu. Ukoliko se pored viška kilograma i ne kreću mnogo, njihovi mišići su van forme i skloniji su povredama.

mršavi ljudi nemaju problema sa kičmom. Tačno je da oni zbog svoje težine dodatno ne opterećuju kičmu, ali iz drugih razloga i oni mogu imati bolove u leđima. Na primer zbog slabih kostiju – osteoporoze, osteomalacija, zbog povrede kičmenih pršljenova itd.

ako imate bolove u leđima ne smete vežbati je velika zabluda. Istina je upravo suprotno. Ako redovno vežbate smanjujete mogućnost nastanka bola u leđima. Čak i u vreme bolova u leđima potrebno je raditi vežbe prilagođene stanju i određenog intenziteta. Najbolje ih je raditi pod stručnom kontrolom lakara fizijatra.

kiropraktičari mogu da nameste kičmu i smanje bol je tačno utoliko što oni mogu da pomognu da se nameste kičmeni pršljenovi u položaj u kome treba da budu. Druge uzroke bolova u leđima ne mogu da reše.

akupunktura je bezbedan način da se smanji bol u leđima. Prednost akupunkture je što ne dovodi do neželjenih dejstava koje mogu izazvati neki lekovi koji se koriste u terapiji bolnih stanja. Ovaj način lečenja se zasniva na poznavanju proticanja energije kroz naš organizam i mesta na kojima se ovi energetski putevi ukrštaju odnosno, gde može doći do zastoja protoka.

najbolje je spavati na tvrdoj podlozi je netačno, jer suviše tvrd dušek može da uzrokuje stvaranje luka u lumbalnom predelu i mišićnu napetost. Takođe, i suviše mekani dušeci se ne preporučuju jer leđima ne daju neophodnu stabilnost. Ležaj, na kome ljudi provedi trećinu života, treba da bude anatomski, kao i jastuk, da omogući pravilan položaj kičme. Koja će tvrdoća ležaja kome odgovarati je individualna stvar.

– ako vas bole leđa imate problem sa hrskavicom je netačno. U 95% slučajeva bolove u zglobovima pršljenova izazivaju slabi mišići i skraćeni i neelastični ligamenti. Efikasno sredstvo protiv ovih problema je kretanje. Kardio vežbe, rad na trenažerima i slični oblici kretanja stabilizuju duboku leđnu muskulaturu i time sprečavaju bol. Ako želite da održite u formi hrskavicu između pršljenova, koristiće vam vežbe istezanja i savijanja.

ergonomski nameštaj je dobar za leđa, je netačno. Stolice koje se prilagođavaju obliku leđa doprinose pasivnosti mišića. Leđa moraju da ostanu u pokretu i kada sedimo, i zato često menjajte položaj jer im posebno smeta statičan položaj.

kičma je kruta i podložna povredama je netačno. Naprotiv kičma nam daje stabilnost, omogućava mobilnost kao što je savijanje, skakanje, igranje, plivanje. I pored svega ona se sama maksimalno štitti od trošenja. Jedino što joj ne prija jeste pasivnost. Sedenje, naročito sa telom pognutim napred, slabi mišiće oko kičme.

žene i muškarci pate od istih bolova je netačno. Žene se češće javljaju lekaru zbog bolova u vratnom delu kičme, dok muškarci uglavnom imaju bolove u lumbalnom delu. Razlog je u različitim svakodnevnim aktivnostima. Žene se najčešće bave poslovima koji zahtevaju dugo stajanje, sedenje ili savijanje kičme, što izaziva oštećenja u predelu ramena i vrata. Međutim, većina muškaraca se bavi poslovima koji zahtevaju fizički napor, koji uzrokuju bolove u lumbalnom delu kičme.

– jedino rešenje za bolove u leđima je operacija. To je apsolutno netačno. Bolovi u leđima nisu opasni po život, već upozoravaju na postojanje neravnoteže u telu. U 90% slučajeva diskus hernija prolazi sama od sebe. Trebalo bi sačekati 6 -12 nedelja, pa tek onda, uz rendgenske i snimke skenera, odlučiti o hirurškoj intervenciji. Često je dovoljno poboljšati držanje, ojačati muskulaturu i sačekati dok se međupršljenska hrskavica ne vrati na mesto. U međuvremenu treba primenjivati terapijske masaže koje će datu regiju relaksirati i ubrzati proces regeneracije.

bolovi u leđima se mogu izlečiti je delimično tačno. Bolovi, kao posledica obolenja kičme, deformiteta ili ozlede, se mogu ublažiti. U ortopediji, izlečenje kičme, u većini slučajeva znači snalaženje u novim okolnostima.

Zaključite i sami – da biste sprečili bolove u leđima neophodna je svakodnevno kretanje i pravilan izbor vežbi. U roku od jednog sata treba bar 10 minuta biti u pokretu. Vežbajte i održavajte mišiće pre nego što se pojave problemi i bolovi. Uz to vodite računa o zdravim životnim navikama, zdravoj ishrani i dovoljnoj količini sna. Najbolji položaj za spavanje je na boku sa savijenim kolenima ili na leđima. Izbegavajte spavanje na stomaku jer se na taj način vrši pritisak na karlcu, koja kasnije počinje da boli.