zaini

Ljudi su od davnina koristili začine da bi dobili ukusnija jela. Međutim, vremenom su primetili da neki od njih povoljno deluju na smanjenje bolova ili teškoća sa disanjem, na poboljšanje varenja, na bolju cirkulaciju ili jačanje otpornosti celokupnog organizma.

Anis – je dobar diuretik i podstiče varenje. Koristi se list i seme ove biljke. Dodaje se salatama, sosovima, jelima od povrća, čorbama, ribi, testu i poslasticama. Anis olaksava varenje, smanjuje nadimanje stomaka, umiruje kašalj, glavobolju i deluje povoljno na centralni nervni sistem.

Beli luk – preporučuje se svakodnevno, jer je prirodni antibiotik. Najbolje je da se koristi u svežem stanju, (iseckan, izgnječen ili isceđen) ili kao prah. Snižava krvni pritisak, olakšava varenje, deluje kao antiseptik, antibakterik. Posebno se preporučuje kao preventiva protiv gripa. Dodaje se spanaću, ribi, blitvi, piletini i testenini.

Biber – je zastupljen u svim svetskim kuhinjama. Koristi se crni, beli, crveni i zeleni biber u obliku zrna ili praha. Biber olakšava varenje hrane, podstiče krvotok, poveća apsobciju hranljivih sastojaka i ublažava simptome prehlade. Njegov glavni sastojak alkaloid piperin, već nekoliko sati posle unosa povećava sagorevanje mast za 8%. Najbolji je sveže samleven biber jer sadrži najviše piperina. Crni biber podstiče metabolizam, rad bubrega, stvaranje enzima vezanih za varenje. Možete ga stavljati u gotovo sva jela, salate i sendviče ali je obavezan kod svih vrsta mlevenog mesa.

Bor – ekstrakt borove kore u tabletama pojačava mikrocirkulaciju, naročito u kapilarima i sitnim krvnim sudovima ispod površine kože, pa pomaže zagrevanju hladnih ruku i stopala.

Bosiljak – sveže ubrane listove treba dodati jelima pre serviranja. Ovaj začin smiruje i ima antibakterijsko i protivupalno dejstvo. Odličan je protiv upornih bakterija kao što je ešerihija koli, a pomaže i u ublažavanju tegoba artritisa. Bosiljak umiruje, opušta, čak i uspavljuje. Olakšava varenje hrane i popravlja apetit. Dodaje se čorbama, soku od paradajza, jelima od sirovog povrća i testenine, svežem kravljem siru, raznim umacima, salatama kao i za pripremanje začinjenog sirćeta. Koristi se i kao aromatični čaj.
Ako želite da imate svež bosiljak tokom cele godine, potrebno je iseći ga i pomešati sa maslinovim uljem i ostaviti u posudu ili u široku flašu u zamrzivaču. Sušen bosiljak dodaje se ovčijem i goveđem mesu, supi od povrća i sosu od paradajza. Dobro je začiniti pasulj ili druge mahunarke bosiljkom zato što otklanja nadutost. Bosiljak se dodaje pri samom kraju kuvanja.

Celer je neizostavan u svakoj kuhinji. Delotvoran je za ublažavanje zdravstvenih tegoba kod reume, probavnih smetnji i snižava krvni pritisak. Koristi se list i koren.

Cimet – samo jedna kafena kašičica cimeta dnevno pospešuje mršavljenje, jer ovaj začin snižava šećer u krvi, podstiče zdraviju preradu ugljenih hidrata, smanjuje ukupan nivo holesterola. Preporučuje se svima koji pate od visokog krvnog pritiska i srčanih obolenja – ujutro natašte popijte pola šolje prokuvane tople vode kojoj ste dodali kašičicu cimeta pomešanog sa kašikom meda. Redovno uzimanje cimeta jača srčani mišić i poboljšava elastičnost vena i arterija, čisteći ih od holesterolskih pločica.
Protiv napada gladi koristi se kora cimeta koja sadrži eterična ulja, kiseline i tanine koji podstiču cirkulaciju i tako ubrzavaju metabolizam. Sveže samleven cimet dodajte u jutarnju kafu ili čaj, musli, jogurt ili sladoled.
Cimet se dodaje u jela od svinjetine ili od bundeve.
* Ipak, pre nego što začinite jelo cimetom, vodite računa o činjenici da se u ovom začinu nalazi i kumarin koji može da ošteti jetru ako se uzima u velikim količinama.

Čili – ubrzava metabolizam, sagoreva kalorije, reguliše nivo insulina i snižava nivo šećera u krvi. Dodajući malo čilija u jelo svakoga dana, osim što ćete činiti dobro za svoje zdravlje, uspećete i da održite vitku liniju. Čili je antioksidans i ima antiupalno dejstvo. Dodaje se mesu, krompiru i kuvanim jelima. Olakšava bolove i probavne smetnje.

Đumbir – đumbir povećava lučenje urina, poboljšava i jača pokretljivost probavnog trakta, sprečava apsorpciju holesterola, ubrzava izbacivanje toksina, pomaže kod mučnine. Takođe, otklanja unutrašnju hladnoću tela. U svežem obliku zagreva stomak, pročišćava pluća, želudac i slezinu i otklanja glavobolje prouzrokovane poremećajem cirkulacije. Đumbir umiruje kašalj i prehladu, ima antiseptičko dejstvo. Koristi se u svežem i sušenom stanju ili kao prah, ali se najviše koristi njegov koren jer sadrži eterična ulja i ljute supstance koje umiruju nervni sistem, podstiču lučenje pljuvačke, želudačkih sokova i žuči. Na taj način mast bolje i brže sagoreva. Osim toga, koren sadrži i enzime koji razlažu belančevine čime se sprečava nagomilavanje štetnih materija u crevima. Oblog od đumbira povećava cirkulaciju i širi krvne sudove, ublažava akutne i hronične bolove kod reumatizma, artritisa, kičme, stomačnih grčeva, kamena u bubregu i žučnoj kesi, zubobolje, asmatičnih napada, bronhitisa, zapaljenja jetre, prostate, ubrzava regeneraciju oštećenog tkiva, ublažava napetost mišića.
Prah od đumbira upotrebljava se za proizvodnju kari praška, kao dodatak jelima i pri spravljanju likera. Đumbir se koristi i u poslastičarstvu i to kao kandiran i zašećeren. Odlično ide uz dunje u sirupu. U ishrani se dodaje pečurkama, jelima od mesa, kao i raznim salatama.
Izrendajte koren i dodajte ga u sosove, salate, jela od pirinča, kao začin uz piletinu. Napravite sok od đumbira tako što ćete očistiti koren veličine 5cm, iseckati ga na kolutove, ubaciti u 1l ključale vode i piti posle 20min, topao. Količina je dovoljna za 1 dan.

Ginko – preparati ove biljke pojačavaju cirkulaciju u šakama, stopalima i mozgu. Bogati su materijama koje štite krvne sudove i poboljšavaju pamćenje. Koristi se i u spravljanju preparata za jačanje potencije.

Estrogen – dodaje se jelima od ribe i pilećem mesu. Idealan je za regulisanje metabolizma a dobar je i za ublažavanje bolova.

Kim – poboljšava varenje. Prvenstveno se koristi ulje iz semena jer podstiče proizvodnju želudačnih sokova, hrana se brže i bolje vari. Ulje umiruje a ukoliko imate problem sa nadimanjem stomaka onda rasporedite 3 šolje čaja na ceo dan (2 kašike kima prelijte sa 250ml ključale vode). Možete i da pomešate 150g posnog sira sa kašičicom kima i to da jedete između obroka. Kim se slaže sa mesom, kiselim i slatkim kupusom.

Klinčić je veoma delotvoran za lečenje probavnih i respiratornih smetnji. U Kini se koristi za lečenje atletskog stopala, gljivičnih obolenja, kile i proliva.

Korijander – ima veličinu zrna bibera, žućkasto-mrke boje i samleven može da se koristi kao dodatak hlebu i poslasticama. Dodaje se umacima, kobasicama, mariniranoj ribi i u proizvodnji likera. Otvara apetit. Najbolje je prirodno sredstvo za čišćenje organizma od toksina i teških metala. Korijander se preporučuje onima koji pate od srčane insuficijencije i problema sa bubrezima – za izbacivanje vode iz organizma.  Čaj od korijandera pospešuje lučenje žuči, aktivira rad creva. Kašiku korijandera prelijte šoljom ključale vode pa ostavite da odstoji 5 minuta. Procedite i pijte u malim gutljajima. Možete stavljate i obloge od ovog čaja na iritirana mesta i držati ih tako dok se ne osuše.

Kuhinjska so – je potrebna organizmo i to dnevno 2gr. Uzimanje više od 5gr je štetno za organizam.

Kurkuma – je pravi eliksir zdravlja jer blagotvorno utiče na sve organe. Pomaže u prevenciji Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, karcinoma, srčanih bolesti, visokog nivoa holesterola, dijabetesa, artritisa i depresije. Koren kurkume sadrži biološki aktivne molekule od kojih su 20 antibiotici a 14 antikancerogeni. Kurkuma poboljšava varenje i reguliše crevnu floru, a preporučuje se i u lečenju psorijaze. Kurkuma je neizostavna u pripremi jela sa pirinčom. U borbi sa šećerom preporučuje se uzimanje jedne kašičice kurkume pre obroka. Možete je razmutiti u čaši mlake vode.

Lavanda – se dodaju kao začin jelima od ribe, ovčetini i biljnim sosevima. Od nje se mogu pripremati razni želei i sladoledi. Lavanda ima blagotvorna dejstva protiv nesanice, gastritisa, smiruje i opušta.

Lovorov list – pospešuje varenje i probavu. Dodaje se kuvanom mesu, čorbama, ribi, varivima. Ova aromatična biljka umanjuje nadimanje stomaka i otklanja neprijatne mirise tela. Protiv bolova (zglobova, glavobolja, sinusa) napravite sami lovorovo ulje: 30 gr suvog lovorovog lista isitnite u prah i prelijte čašom bilo kog biljnog ulja. Ostavite to na tamnom mestu 2 nedelje a zatim procedite. Ako vas bole zglobovi, vrat ili krsta, utrljajte podgrejano ulje u bolno mesto, koje ćete zatim prekriti najlon kesom i ušuškati maramom ili šalom. Ovakva kompresa otklanja bol u mišićima i zglobovima u slučaju upala, istegnuća, udaraca. Ako vas muče sinusi ili jaka prehlada, u svaku nozdrvu stavljajte po kap lovorovog ilja 2-3 puta dnevno. Protiv glavobolje utrljajte kružnim pokretima lovorovo ulje u slepoočnice 2 minuta.

Majčina dušica – dodaje se supama, sosevima, krompiru, punjenom povrću, gulašu. Ova biljka smiruje kašalj i ublažava grčeve u želucu. Bogata je antioksidantima i ima antibakterijska svojstva.

Majoran – koriste se samo listovi koji sadrže eterično ulje timol, gorke supstance i tanine (podstiče rad žuči i jetre, odnosno sagorevanje masti). Stimulišu rad bubrega i doprinose izbacivanju tečnosti iz organizma. Njime začinite teška jela, pasulj ili svinjsko meso. Ako ste u prilici, koristite ih u svežem stanju (listiće dodajte jelu na kraju kuvanja). Majoran možete da koristite i za začinjavanje salate ili u kombinaciji sa paradajzom. Ova aromatična biljka umiruje kašalj i prehladu.

Mirođija – je aromatična začinska biljka koja se dodaje čorbama, sosovima, varivima (posebno grašku i tikvicama), turšiji. Mirođija pojačava rad bubrega, ublažava grčeve u stomaku kada se koristi kao čaj, jača otpornost organizma.

Mladi luk – Ima blagu aromu, sadrži vitamine B i C, kalcijum, gvožđe i kalijum. Sadrži enzime koji se bore protiv raka prostate, raka jednjaka, povišenog krvnog pritiska i holesterola. Ako volite masniju hranu i slatkiše, nutricionisti preporučuju da što češće uzimate mladi luk jer on sjajno čisti krvne sudove. Najbolje je da ga jedete svežeg, u salati kako bi organizam mogao da iskoristi što više korisnih materija.

Melisa – je poznata i kao matičnjak ili limun trava jer ima miris limuna. Koristi se kao dodatak supama, sosovima, za slatko i marinade. Podiže otpornost organizma, umiruje nerve i popravlja san jer sadrži dosta vitamina C.

Muskatni oraščić – može pomoći kod izraženih vena na nogama i paučastih kapilara. Napravite tinkturu od: 20gr rendanog muskatnog orapčića koji se prelije sa 1 l domaće rakije ili votke, pa to ostavite da odstoji na toplom, tamnom mestu 14 dana. Ztim procedite i dobijenom tečnošću premazujte izražene kapilare na koži. Ostavite da se osuši. Istovremeno pijte po 20 kapi tinkture 3 puta dnevno pre jela, sve dok je ne potrošite.

Nana – obavezan dodatak jelima od mesa, supama, salatama i desertima. Pomaže pri bolovima u želucu, očuvanju imuniteta i čuva vitku liniju. Obavezno dodajte nekoliko listića u pasulj.

Origano – osim što se stavlja na picu, od njega može da se pravi i čaj koji pomaže u slučaju grčeva u stomaku i bolesti probavnog trakta. Efikasno je sredstvo za lečenje glavobolje, iznurenosti, upale disajnih organa i prehlade, a olakšava varenje i smiruje želudačne tegobe. Dodaje se i salatama, testenini, pirinču i povrću.

Paprika – je veoma bogata C vitaminom, čak više nego limun. Naročito se preporučuje korišćenje ljute paprike koja pročiščava creva, pospešuje cirkulaciju i znojenje, čisti znojne žlezde, uništava crevne parazite, rastvara krvne ugruške, olakšava apsorpciju hranljivih materija i smanjuje apetit. Ona takođe stimuliše centralni nervni sistem da proizvodi toplotu što dovodi do povećanog sagorevanja kalorija. Ljute papričice ublažavaju bolove bolje od analgetika.

Peršun – je obavezan dodatak jelima ali može i svež da se koristi, što se i preporučuje, jer na visokoj temperaturi gubi boju, ukus i hranljivu vrednost. Mnogi koriste čaj od peršuna. Veoma je ukusna salata od iseckanih listova peršuna. Iseckanim listovima peršuna treba premazati piletinu, jagnjetinu ili govedinu pre pečenja. Bogat je antioksidantima i uništava slobodne radikale koji izazivaju prerano starenje i rak. Osvežava dah nakon konzumiranja belog luka. Peršun snižava krvni pritisak, umiruje nerve, izbacuje otrovne materije iz organizma, čisti creva, ublažava bolove, leči bolesti srca. Peršun se čuva svež u frižideru u plastičnoj kesi.

Ren – se uglavnom upotrebljava kao dodatak salatama, sa majonezom ili pavlakom i varivima. Lekoviti deo biljke je koren. Posebno je delotvoran kod lečenja glavobolje, obolelih disajnih organa, upale sinusa i grla, jača krvne sudove, ublažava dijabetes, snižava krvni pritisak, pojačava intelektualne sposobnosti i opštu vitalnost organizma.

Ruzmarin – se može dodavati hrani ili piti kao čaj. Kreme i ulja koja sadrže eterična ulja ruzmarina podstiču cirkulaciju i tako ublažavaju bolove u mišićima. Dodaje se u supe, dinstano povrće, gulaše, ribu, sosove, marinade i sve vrste pečenja. Ruzmarin ublažava umor i malaksalost, stimuliše krvotok i varenje.
* Dodaje se u manjim količinama jer ako se pretera može postati otrovan, a trudnice ga ne bi trebale jesti.

Senf – samo jedna kafena kašičica ljutog senfa podstiče metabolizam za 20-25%. Senf podstiče i sagorevanje masti, podstiče cirkulaciju, pa samim tim i rad žuči. Slačica tj. senf može vam pomoći ako patite od napada stenokardije, skokova arterijskog pritiska. Od praha slačice, bez semena, napravite kupku za ruke: kašiku suvog praha slačice rastvorite u 1 l vruće vode. U ovu vodu spuštajte ruke do lakata na 5 – 7 minuta. Čak i najjači bolovi oko srca odmah prolaze.

Sremuš – ima miris sličan belom liku. Poznat je i kao divlji beli luk. Zahvaljujući eteričnim uljima, vitaminu C i antibiotskoj aktivnoj supstanci alicinu, sremuš veoma blagotvorno deluje na zdravlje. Podstiče varenje i izbacivanje štetnih materija iz organizma, deluje protiv gifta i reume i snižava krvni pritisak. Sitno iseckani listovi mogu da se pomešaju sa puterom ili krem sirom a koriste se i kao dodatak salati.

Susam – se mnogo koristi u ishrani jer je veoma bogat kalcijumom i gvožđem. U ishrani se upotrebljava seme, kao dodatak jelima, hlebu, pecivima, poslasticama. Za nadoknadu kalcijuma u organizmu potopite jednu veliku kašiku susama u 1/2l jogurta i ostavite da odstoji celu noć. Ujutru napitak popijte na prazan stomak.

Timijan – pomaže kod bolova u grlu i bronhitisa, a koristi se i kao antiseptik za ispiranje usta kod karijesa i gingivitisa. Dodaje se u dresinge za salate, za kremaste umake, dinstana jela.

Šafran – se koristi za spremanje rižota, raznih čorba (od povrća, paradaiza, od tikvica), za pilav, peciva i razna egzotična jela. Dodaje se sosovima i prelivima za jela od mesa.

Vanila – se koristi kao dodatak kolačima i tortama, kandiranom voću i za spravljanje likera i sladoleda. Vanila smiruje i najbolja je protiv depresije.

Žalfija – ne podnosi vlagu i nedostatak toplote negativno utiče na sadržaj ulja u njoj. Najviše se koristi uz svinjsko, teleće i jagnjeće pečenje, kebab ali i uz nadev za pačetinu, svinjetinu i guščetinu jer omogućava lakše varenje. Ova biljka je veoma lekovita – ublažava promuklost, čisti krv, jača živce, greje želudac, pomaže kod alergijskog rinitisa, svih vrsta prehlada, katara i gripa. Upotrebljava se za jačanje jetre i bubrega, protiv noćnog znojenja i preporučuje se za lečenje svih zapalenja.