Na osnovu nalaza autopsija došlo se do zaključka koje su to bolesti kod kojih postoji najviše rizika da se postavi pogrešna dijagnoza:

Plućna embolija -začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom spada u tihe ubice. Dugo ne daje nikakve simptome, ali kada se oni pojave, pacijentu je već ugržen život.

Srčani infarkt – tegobe izazvane infarktom lako mogu da se pomešaju sa drugim bolestima kao što su gorušica ili bronhitis. Među pacijentima koji ne pokazuju tipične simptome srčanog udara češće su žene. Bol u grudima oseća samo 30% žena koje imaju infarkt, zbog čega su u opasnosti da im bude postavljena pogrešna dijagnoza.

Aneurizma aorte – proširenje glavne arterije uglavnom nastupa vrlo sporo i dugo traje bez simptoma. Ovo oboljenje često se otkriva sasvim slučajn, prilikom pregleda ultrazvukom ili prilikom kompjuterske tomografije.

Zloćudni tumori – izuzetno veliki rizik od pogrešne dijagnoze postoji i kod zloćudnih tumora. Analize pokazuju da je pogrešna dijagnoza prvobitno bila postavljena kod 12% obolelih od karcinoma.