Svaka domaćica želi da dobro ugosti prijatelje, kako što se tiče izbora i kvaliteta jela tako i što se tiče kompletnog okruženja pri konzumiranju jela. Pri tome se mora uzeti u obzir i ko su gosti – naime da li je to priprema obeda za poslovne prijatelja ili za bliske prijatelje na privatnoj zabavi ili je obed povodom obeležavanja nekog konkretnog događaja (veridba, rođendan, …), ili želite da upriličite jedan svečani obed u krugu porodice.

U svakom slučaju, potrebno je pravilno rasporediti pribor za jelo. To znači da ispred svakog sedalnog mesta treba postaviti komplet tanjira – za predjelo, za supu i za glavno jelo, prema redosledu tj. onako kako se služe jela. Sa desne tanjira treba staviti nož a sa leve strane viljušku. Kašika se stavlja takođe sa desne strane, pored noža ide sa desne strane noža sa spoljne strane. Drške escajga moraju biti okrenute prema kraju stola stola, a vrhovi prema tanjiru. Ukoliko će biti poslužena riba kao predjelo, potrebno je postaviti poseban pribor za ribu, i to viljuška levo od tanjira sa spoljne strane, a nož desno, između kašike i noža za glavno jelo. Pri jelu se uvek uzima onaj pribor koji je najudaljeniji od tanjira. Iznad tanjira se nalazi pribor za desert. Male kašike i viljuške za desert se postavljaju sa gornje strane tanjira tako da drška bude okrenuta prema desnoj ruci.

U toku jela nož se drži u desnoj, a viljuška u levoj ruci. Ako se jede samo viljuškom, onda se ona drži u desnoj ruci. Prilikom jela hranu prinosite ustima, ne saginjite glavu prema hrani. Kašika se drži tako da palac stoji na gornjoj, a kažiprst i srednji prst na donjoj strani drške. Nož i viljuška se drže tako da se drška obuhvati kažiprstom i palcem, a oslanja se na ostala tri prsta koja nisu savijena. Prilikom sečenja nož se pritiska kažiprstom, ali ne suviše jako i ne preblizu oštrici. Nožem se nikada ništa ne stavlja u usta. Kašiku treba prinositi ustima širom stranom. Kada se završi jelo koje se jede kašikom, kašika se ostavlja u tanjir. Nož i viljuška ostavljaju se u tanjir paralelno, a ako želimo da nas još posluže, treba ukrstiti nož i viljušku tako da viljuška prelazi preko noža sa zupcima okrenutim nadole. Ako spuštate nož i viljušku samo na kratko u toku jela, ne stavljajte ih drškom na sto već oboje položite unutar tanjira s oštricom prema sredini. Kada stavljate jelo u svoj tanjir služite se priborom koji je postavljen uz jelo za ceo sto, a ne svojim priborom za jelo.

Ako se služi i neočišćena riba,na stolu sa leve strane je obavezna i manja činija sa mlakom vodom i malo limunovog soka. Ona služi da gost opere prste ukoliko ih koristi za čišćenje ribe.

Tanjirić za hleb treba da se nalazi sa leve strane, uz koji se može staviti mali nož, koji služi za eventualno mazanje (maslaca, kajmaka, i slično). Može se hleb poslužiti i u nekoj korpici na sredini stola, za više gostiju. Hleb se ne seče nožem već se lomi rukama.

Čaše se postavljaju iznad tanjira. Od spolja ka unutra treba poređatie čaše za vodu, belo i crno vino. Čaše se na stolu ne okreću naopako, već se postavljaju tako da se u njih može odmah sipati.

Pri posluživanju desertom gost uzima iz činije kolač ili voće i obavezno ih stavlja na svoj tanjirić pre nego što ih strpa u usta. Ne pije se punim ustima; prsti i usta se obavezno obrišu pre uzimanja čaše.

Nipošto nemojte da drobite hleb u čorbu ili da pomažete tanjir komadićem hleba. Čačkalice se upotrebljavaju samo ako je baš neophodno, i pri tom se obavezno zaklanjaju rukom usta. Držanje čačkalica u ustima je vrhunac nevaspitanja.

Ukrašeni sto uvek izgleda svečano. Cvećem i svećnjacima može se postići lep efekat, ali treba paziti da ukrasi ne smetaju gostima pri razgovoru. Cveće uvek treba da je nisko aranžirano a ne da se gosti gledaju ispod cveća.

Postoji pravilo u vezi izbora stolnjaka: u podne tj. za ručak je dozvoljen nekonvencionalan izbor stolnjaka sa npr. cvetnim dezenima i slično. Za večeru se treba odlučiti za tradicionalan stolnjak, na primer beli sa čipkom, ili u skladu sa bojom nameštaja.

Salvete, najčešće bele boje, se stavljaju u tanjir ili sa desne strane tanjira. Salvete mogu biti i u boji stolnjaka. Salvete ne predstavljaju luksuz, već služe da zaštite odeću od fleka i za brisanje ruku i usta posle jela. Posle završenog jela salveta se ostavlja pored tanjira.

Postoje određena pravila i o ponašanju za stolom. Prilikom sedanja za sto gosti čekaju da ih domaćica uputi na njihovo predviđeno mesto. Domaćin seda na začelje stola a pored njega, sa desne strane je počasni gost. Domaćica treba da sedi na suprot domaćinu. Ukoliko je u pitanju okrugao sto, onda domaćini sede jedno do drugog.

Gost ne seda za sto i ne počinje jelo pre domaćice. Domaćica po završenom jelu prva ustaje od stola. Ostali treba da sačekaju da domaćica ustane iako su završili sa jelom.

Za vreme jela treba da se opustite i uživate u jelu. Lagani razgovor će svima prijati. Pazite da samo šake i podlaktice oslanjate na sto. Nemojte preterano gestikulirati da ne biste smetali ostalim gostima za stolom. Salveta se drži na kolenima, poluotvorena, i njom se koristimo samo izuzetno za ovlašno brisanje usta i vrhova prstiju. Salveta se nikada ne vezuje oko vrata niti se kači za pojas pantalona.

Piće uz jelo

Aperitive po pravilu uvek servira domaćin. Ako je domaćin odsutan, to će učiniti neko od prisutnih muškaraca. Domaćica poslužuje aperitive samo ako je u pitanju čisto žensko društvo. Uz aperitive poslužuju se slani bademi, masline, čips i slične grickalice.

Vino poslužuje domaćin. On otpija prvi gutljaj a zatim samo podignutom čašom pozdravlja prisutne. Dužnost domaćina je da vodi računa o gostima. Dok domaćica poslužuje kafu, domaćin se brine za cigarete i likere.

Evo i nekih preporuka kako se jedu neke namirnice:

– Grožđe i trešnje jedu se prstima. Koštice i peteljke stavljaju se na tanjir. Jagode, ako su poslužene s peteljkom, jedu se rukom. Ako su očikene, jedu se kašičicom. Kajsije, jabuke i slično voće mogu se, pošto se raseku, uzimati prstima. Pomorandža se ljušti nožem, a kriške se jedu nožem i viljuškom. Može da se ljuštiti i rukom, ako se prethodno nareže kora. Sveže sočno voće, kao kruške, breskve i tome slično, jedu se viljuškom i nožem.

– Kompot se jede kašikom. Koštice se ispuštaiu u kašiku koja se drži što bliže ustima i stavljaju se na kraj tanjirića.

– Kavijar se stavlja nožem na hleb namazan buterom i jede se iz ruke.

– Meko kuvana jaja servirana u čaši otvaraju se kašičicom (nikada nožem) i to na široj strani. Pržena i tvrdo kuvana jaja jedu se samo viljuškom.

– Nož se upotrebljava samo za sečenje mesa. Njime se nikada hrana ne stavlja u usta.

– Supa se nikada ne srče.

– Pirinač se jede viljuškom.

– Rakovi se uzimaju prstima.

– Sir se seče nožem, stavlja se na komadić hleba i odmah prstima prinosi ustima.

– Špageti se jedu namotavanjem na viljušku, uz eventualnu pomoć kašike u drugoj ruci.

– Špargle se jedu viljuškom, tako da se preseče zeleni kraj.

– Artičoke se jedu prstima, tako što se odvaja listić po listić. Ako su listići već odvojeni, sredina artičoke se jede viljuškom.