Da li je supa obavezna u svakodnevnom jelovniku? Nutricionisti nisu tako isključivi da je treba uzimati svakodnevno ali svakako treba konzumirati kuvana jela, izbegavati sendviče, a naročito brzu, suvu i začinjenu hranu.

Ko brine o svom zdravlju – počinje ručak sa supom. A šta se preporučuje – bistra supa ili čorba? Nekada je svaki ručak počinjao supom ali današnji tempo nameće druge navike. Supe odlično greju, poboljšavaju varenje, obezbeđuju organizmu potrebnu količinu elektrolita. Jedite supu najmanje tri puta nedeljno i imaćete jake kosti, lepu kožu, dobar imunitet, mirna creva i urednu probavu. Pri kuvanju povrća, mesa i drugih namirnica – u jelu ostaje velika količina korisnih elektrolita, što nije slučaj ukoliko se jelo dinsta ili peče. Starijoj populaciji ona je naročito potrebna, kao i rekonvalescentima.

Sastav supe zavisi od polazne sirovini od koje je napravljena. Svim vrstama supe zajednički je visoki udeo vode, pritom mesne supe sadrže više proteina i mineralnih stvari poput cinka, kalcijuma, gvožnja i elektrolita, a supe sa povrćem bogate su vlaknima, vitaminima i fitohemikalijama. Ukoliko neko ima određenih zdravstvenih problema treba da priprema određene supe – koje su u tom slučaju pravi lek. Ajurvedska poslovica kaže: Bez pravilne ishrane, lek je beskoristan. Sa pravilnom ishranom, lek je nepotreban.

Ukoliko imate bolestan gastrointestinalni trakt pripremajte supe od blendiranog povrća – guste krem supe. One oblažu unutrašnjost želuca i ublažavaju upalne procese, sadrže mnogo vitamina i mikroelemenata potrebnih organizmu.

Ako već imate čir – nemojte jesti masne bujone jer podstiču lučenje hlorovodonične kiseline.

Pileća supa, riblja čorba ili krem supa od pečuraka se ne preporučuje osobama koje pate od poremećaja metabolizma, gihta ili kamena u urinarnom traktu. Njima se preporučuju supe od povrća.

Pileća supa se naročito preporučuje u slučaju obolenja od gripa, virusa ili prehlade. Ali i svaka topla supa doprinosi izbacivanju sekreta iz pluća i sinusa.

Supe od paradjza su odlične za mamurluk.

Mesne supe ili supe od pečuraka se sporije i teže vare. Neki preporučuju da se prospe prva voda u kojoj se kuvalo meso tj. da se nastavi kuvanje sa novom svežom vodom. Ili da se posebno kuva meso a posebno povrće pa da se nakon kuvanja spoje. Sa supa od mesa obavezno skinite kašikom masnoću sa površine.

Mlečne supe su korisne i ukusne ali za one starije se ne preporučuju. Sa godinama se kod ljudi smanjuje količina fermenata potrebnih za razgradnju mlečnog šećera.

Dobar je izbor i supa sa heljdom jer je heljda najbogatija žitarica  korisnim materijama.

Vegetarijanske supe ili boršč – ruska čorba od cvekle, su zdravije jer se lakše vare od mesnih supa. Zato supe od povrća mogu da jedu svi – svih uzrasta i zdravstvenih stanja.

Supe od kostiju (goveđih, telećih ili pilećih) se naročito preporučuju za oporavak bolesnika i smirivanje probavnih smetnji. Životinjske kosti su korisne jer kuvanjem ispuštaju dosta minerala naročito kalcijuma, magnezijuma, fosfora, silicija i sumpora. Iz hrskavice i tetiva se dobijaju elementi neophodni za zdravlje zglobova. Srž iz šupljine kostiju je blagotvorna za kožu. Sadrži kolagen, protein koji se prilikom kuvanja pretvara u želatin, pa kožu, kosti inokte čini jačim i lepšim. Srž neki nazivaju prirodnim botoksom koji se može prirodnim putem nadomestiti u organizmu.

Supe vam mogu pomoći da oslabite. Ukoliko uzmete supu pre glavnog jela, naučnici su dokazali da se nakon toga unese oko 20% manje kalorija. Takođe i tečnost koja se unosi u organizam u supi, doprinosi osećanju sitosti. Tečna hrana usporava pražnjenje želuca i početnog dela tankog creva, tako da se osećaj gladi javlja kasnije nego kada jedemo samo čvrstu hranu.