logNajčešća bolest mozga je moždani udar ili šlog. Ovo oštećenje nastaje zbog smanjene ili prekinute cirkulacije u određenom delu mozga. Posledica šloga je otežano funkcionisanje nekih delova tela ili potpuni prekid nekih funkcija. Može biti i posledica začepljenja krvnog suda ili  krvarenja u mozgu (npr. zbog pucanja aneurizme). U 80% slučajeva šlog uzrokuje tešku invalidnost a samo u 20% slučajeva bolesnici mogu da nastave raniji posao. Zato je veoma važno da se simptomi na vreme prepoznaju i da se što pre jave lekaru. Najčešće se mogu uspešno ukloniti posledice šloga ako se pacijent javi u roku od 3 sata od pojave simptoma moždanog udara. Često se dešava da ljudi dožive blaže moždane udare koje i ne registruju ali oni mogu prethoditi pravom moždanom udaru.

Tipični simptomi šloga su – glavobolja, ukočenost vrata, poremećaj svesti, vida (dupla slika), govora (otežan i nerazumljiv govor) ili ravnoteže (krivudanje i nesiguran hod), vrtoglavica pri ležanju, osećaj utrnulosti, slabosti ili oduzetosti ruke, noge ili čak polovine tela.

Postoje 4 koraka pomoću kojih se može prepoznati moždani udar. Ako ste posumnjali da neko ima moždani udar zamolite ga da uradi sledeće pokrete:

– da se nasmeši (u slučaju šloga neće uspeti)                                                                          – da izgovori jednostavnu rečenicu kao “danas je lep dan” (imaće problem da to izgovori)                                                                                                                                          – da podigne obe ruke (neće moći ili će to uraditi otežano i delimično)                              – da isplazi jezik (ako je jezik savijen, ljulja se sa jedne strane na drugu, to su znaci moždanog udara)

Za održavanje tog najvažnijeg ljudskog organa potrebno je voditi zdrav način života. Zdrava i izbalansirana ishrana je neophodna za to kao i kontrola i korekcija faktora rizika – pušenje, dijabetes, arterijska hipertenzija, preterana telesna težinaa. Pored toga neophodna je i mentalna aktivnost – čitanje, pisanje, druženje, kao i primerena fizička aktivnost.